Simon Rožman (foto: zvanični klupski sajt)
Zanimljiva analiza trenerske strukture u četiri lige bivše Jugoslavije otkrila je ogromne razlike. U Srbiji čak 12 od 14 superligaša vode domaći stručnjaci, dok u Bosni i Hercegovini samo tri od deset klubova imaju trenere iz svoje zemlje.
Srpski fudbal se po jednom važnom pokazatelju značajno razlikuje od ostalih liga na prostoru bivše Jugoslavije. Dok klubovi u Bosni i Hercegovini uglavnom angažuju trenere iz inostranstva, srpski superligaši gotovo potpuno poverenje ukazuju domaćim stručnjacima.
Prema istraživanju portala Reprezentacija.ba, objavljenom 13. oktobra, čak 12 od 14 klubova Superlige Srbije vode srpski treneri, što predstavlja 85,7 odsto ukupnog broja.
Na drugom kraju liste nalazi se Premijer liga Bosne i Hercegovine, u kojoj samo tri od deset klubova imaju domaćeg trenera.
Srbija ubedljivo ispred regiona, BiH na začelju
Podaci za četiri prvenstva pokazuju koliko se razlikuju pristupi angažovanju stručnjaka.
| Liga |
Domaći treneri |
Strani treneri |
Udeo domaćih |
| Srbija |
12 |
2 |
85,7% |
| Slovenija |
7 |
3 |
70% |
| Hrvatska |
5 |
5 |
50% |
| BiH |
3 |
7 |
30% |
Razlika između Srbije i Bosne i Hercegovine iznosi gotovo 56 procentnih poena.
U srpskoj Superligi rade samo dvojica stranih trenera, jedan iz Bosne i Hercegovine i jedan iz Hrvatske.
U Sloveniji su angažovani stručnjaci iz Severne Makedonije, Španije i Bugarske, dok je hrvatski šampionat znatno internacionalniji. Polovinu klubova vode treneri iz inostranstva, odnosno iz BiH, Slovenije, Urugvaja, Španije i Argentine.
U Bosni i Hercegovini čak sedam stranih trenera
Posebno je zanimljiva situacija u bosanskohercegovačkom prvenstvu.
Od deset klubova, čak sedam vode stručnjaci koji nisu iz Bosne i Hercegovine. Najviše ih dolazi iz Hrvatske, ukupno trojica, dok su dvojica iz Srbije.
Preostala dva strana trenera dolaze iz Slovenije i Španije.
Takav odnos otvara pitanje koliko prostora domaći stručnjaci imaju za razvoj i dokazivanje u sopstvenom prvenstvu.
Ipak, sama nacionalnost trenera ne govori ništa o njegovom kvalitetu. Klubovi prilikom izbora šefa stručnog štaba uzimaju u obzir iskustvo, rezultate, stil igre i finansijske mogućnosti.
Bosanski treneri uspevaju u Engleskoj i Nemačkoj, ali ih kod kuće ima najmanje
Zanimljivo je da Bosna i Hercegovina istovremeno ima trenere koji ostvaruju zapažene rezultate u najjačim evropskim prvenstvima.
Sergej Jakirović napravio je veliki iskorak u Engleskoj, gde vodi Hal Siti. Nekadašnji trener Dinama i Rijeke dobio je u septembru priznanje za najboljeg trenera meseca u Premijer ligi.
U Nemačkoj se afirmisao Miron Muslić, koji je sa Šalkeom izborio povratak u Bundesligu. Trener rođen u Bihaću već je govorio o želji da jednog dana preuzme reprezentaciju Bosne i Hercegovine.
Ovi primeri pokazuju da bosanskohercegovački fudbal ima stručnjake koji mogu da se potvrde na visokom nivou, iako je njihov udeo u domaćoj ligi trenutno najmanji u regionu.
Da li je Srbija pronašla pravi model?
Podaci jasno pokazuju da srpski klubovi mnogo češće biraju trenere iz sopstvene zemlje nego njihovi susedi.
To domaćim stručnjacima pruža više prilika da rade u najvišem rangu, razvijaju igrače i stiču iskustvo pod pritiskom rezultata.
Sa druge strane, angažovanje stranaca može da donese drugačije metode rada, međunarodno iskustvo i nove taktičke ideje.
Zato se na osnovu ovih brojki ne može zaključiti koji model je uspešniji.