SRB | SLO | ENG

U fokusu

Estudijantes de La Plata – klub sa bogatom istorijom usred rata za dušu argentinskog fudbala

Miha Zupan 5. februar 2025 0 Komentariši
(foto: zvanični klupski sajt)
Estudijantes de La Plata, jedan od najuspešnijih argentinskih fudbalskih klubova, našao se u centru pažnje nakon što je njegov predsednik Huan Sebastijan Veron, uz podršku američkog investitora, prekršio nepisana pravila argentinskog fudbala i doveo Kristijana Medinu iz Boke Juniors, što je izazvalo burne reakcije.

Estudijantes de La Plata je jedan od najvećih i najuspešnijih argentinskih fudbalskih klubova. Iako ne spada u posvećenu "veliku petorku" (Cinco Grandes), ima slavnu istoriju i bogatu kolekciju trofeja. Šest puta su bili argentinski šampioni, četiri puta su osvojili Kopa Libertadores, a 1968. godine postali su i svetski šampioni, kada su u dve zloglasno brutalne finalne utakmice savladali Mančester Junajted.

Njihovi poslednji veliki uspesi, osvajanje Kopa Libertadores 2009. i titula nacionalnog šampiona 2010, sada već imaju ozbiljan staž. Ipak, klub kojem predsedava bivši fudbaler i klupska legenda Huan Sebastijan Veron poslednjih meseci ponovo je u središtu pažnje argentinske javnosti. Crveno-beli su dodatno uzburkali već turbulentne vode argentinskog profesionalnog fudbala.

Rat za dušu argentinskog fudbala

Argentina se trenutno suočava s pravim ratom za dušu klupskog fudbala. Predsednik države, kontroverzni Havijer Milei, odlučan je da privatizuje argentinske fudbalske klubove, koji su već više od jednog veka organizovani kao neprofitna udruženja, gde upravu i predsednika biraju članovi. Sličan model postoji u Španiji, gde su tako organizovani Barselona, Real Madrid i Atletik Bilbao, kao i u Nemačkoj, gde su primeri HSV i Šalke.

Privatizaciji se oštro protivi Argentinska fudbalska asocijacija (AFA), na čijem je čelu takođe kontroverzni Klaudio Tapija. Argentinskim fudbalom koji predvodi Tapija vladaju haos, klijentelizam i korupcija. Uprava jednog od najvećih argentinskih klubova, Boke Žuniors, stala je na stranu fudbalske asocijacije i odlučno brani tradiciju fudbala kao neprofitne institucije.

Milei je avgusta 2024. izdao predsednički dekret kojim je naložio AFA da u roku od godinu dana promeni statut i dozvoli privatnim klubovima da se takmiče pod njenim okriljem. Pravosudne institucije su već u januaru 2023. odbacile reforme koje je Milei pokušao da sprovede, dok je u septembru prošle godine po žalbi AFA i zvanično obustavljena primena predsedničkog dekreta.

Veron i američki kapital

Sada je Milei dobio neočekivanog saveznika u Huanu Sebastijanu Veronu i Fosteru Džiletu, sinu nekada vrlo nepopularnog suvlasnika Liverpula Džordža Džileta. Američki milijarder je, uprkos činjenici da zvanično ne može postati vlasnik kluba, uložio kapital u Estudijantes. Odjednom, Los Pinčaratas imaju više novca od ostalih argentinskih klubova.

Prva polovina januara obično je miran period u argentinskom fudbalu – klubovi se vraćaju s odmora, započinju pripreme, a prelazni rok još nije u punom jeku. Međutim, s dolaskom Džileta krajem prošle godine, argentinski fudbal je već u najneočekivanijem trenutku dostigao tačku ključanja.

Podržan Džiletovim kapitalom, Veron je prekršio nepisano pravilo argentinskih klubova da se igrači ne "kradu" jedni drugima bez prethodnih pregovora i saglasnosti. Estudijantes je jednostavno aktivirao otkupnu klauzulu od 15 miliona dolara za talentovanog 22-godišnjeg vezistu Boke Juniors, Kristijana Medinu, bez prethodne najave klubu iz Buenos Ajresa. Prilikom njegovog predstavljanja, Veron je samouvereno poručio: "Dobrodošli u revoluciju!"

Naravno, Boka nije blagonaklono gledala na ovakav potez. Los Šeneizes su odmah vratili 15 miliona dolara na račun Estudijantesa, tvrdeći da transfer nije regularan. Razlog? Novac je, navodno, direktno uplatio Džilet, što je protivno pravilima FIFA. Posle dužeg natezanja, transfer je ipak potvrđen i Medina je već debitovao u crveno-belom dresu.

Osim toga, Estudijantes su iz brazilskog Internacionala doveli iskusnog 32-godišnjeg napadača Lukasa Alarija, bivšeg igrača River Plejta, Ajntrahta iz Frankfurta i Bajera iz Leverkuzena. Veron je takođe želeo da angažuje 22-godišnjeg krilnog napadača Alana Velaska iz Dalasa, ali mu se Boka osvetila i preotela talentovanog fudbalera za 10 miliona dolara.

Politička pozadina haosa

Ovim dešavanjima oduševljen je predsednik Milei, koji je izjavio: "Estudijantes su na putu da postanu privatna kompanija. To će koristiti njihovim članovima i navijačima." Veron je odmah demantovao privatizaciju kluba, naglašavajući da bi pod trenutnim pravilima AFA to bilo nemoguće ukoliko žele da igraju u prvoj ligi. Ipak, Foster Džilet je dodatno podgrejao sumnje, slikavši se sa Mileijevom političkom saveznicom Hulijanom Santiljan i portretom predsednika koji je svojim merama štednje doveo argentinsko stanovništvo u još težu situaciju. Zbog njegovih ekonomskih reformi i rezanja javne potrošnje, stopa siromaštva u zemlji skočila je sa 40% na 53%.

Nije slučajno što se Boka Žuniors nalazi u suprotnom taboru od Mileija u debati o privatizaciji. Kada je predsednik pokušao dekretom da nametne promene, Boka je reagovala saopštenjem u kojem je naglasila da želi da sačuva karakter neprofitnog udruženja i princip po kojem klub pripada svojim članovima i ljudima koji ga svakodnevno čine većim.

Predsednik AFA Klaudio Tapija, koji je u moralnom smislu jednako problematičan kao Milei, insistira na očuvanju trenutnog modela. Njegov otpor nije vođen plemenitim principima, već pre svega željom da zadrži sopstvene privilegije i moć u haotičnom sistemu argentinskog fudbala. "Znamo kakav model fudbala želimo za naše institucije", izjavio je Tapija. "Hoćemo da ostanu neprofitna udruženja. Ako neko misli da će privatizacija rešiti probleme argentinskog fudbala, taj se vara. To je potpuna laž."

Mileijevi motivi su takođe sporni u očima mnogih, jer deluje da forsira privatizaciju iz ideoloških razloga, a ne zbog realnih koristi za argentinski fudbal. Zanimljivo je da u Brazilu, gde je na vlasti potpuno suprotna politička opcija, privatizacija klubova nije izazvala ovoliko kontroverzi. Međutim, razlika je u tome što je brazilska ekonomija u daleko boljem stanju, što je ključni razlog dominacije njihovih klubova u kontinentalnim takmičenjima – mnogo više od toga da li su klubovi privatizovani ili ne.

Šta donosi budućnost, ostaje da se vidi. Trenutno, ipak, deluje da tradicija u argentinskom fudbalu i dalje nešto znači i da se većina klubova ne usuđuje nasilno menjati sistem koji funkcioniše već više od jednog veka. Haos u fudbalu samo je ogledalo haosa u politici i ekonomiji Argentine.

KOMENTARI

0
Vest nema komentara.

ODGOVORI NA KOMENTAR

PONIŠTI
OBJAVI

SREDI KOMENTAR

PONIŠTI
SAČUVAJ

Poslednji komentari

Najviše komentarisano

Istaknuto

Gledao sam Arsenal - Dinamo Zagreb da bih uporedio Baturinu, o kojem se priča da vredi 25-30 miliona, sa Maksimovićem. I mogu da kažem da Terzić sa pravom traži 20.000.000, ako Dinamo traži 30.000.000 za Baturinu koji ima 22 godine. Nisam video da je Baturina u nekom segmentu igre jači od Maksimovića. ...više
Zoran Stojadinović
Ja bih izabrao Vlahovića. Navijači žele zvučno pojačanje, a srpski napadač je taj koji bi mogao da donese Arsenalu titulu. ...više
Eduardo da Silva
Neverovatno je bilo gledati ga kako igra. Da, istina je da je tu bio i Mesi i da je bio neverovatan, ali za mene je Nejmar bio nešto potpuno drugačije. Nejmar je uvek bio moj idol. On je zvezda, legenda fudbala. ...više
Lamin Jamal

Anketa

Da li ste za to da Nacionalni stadion ponese ime Siniše Mihajlovića?

Svi glasovi: 3772
Nogomania.rs
Sve ostalo je nebitno.

Portal www.nogomania.com jedan je od najposećenijih sa sportskim sadržajem u regionu.

Na dnevnom nivou se nude sadržaji iz sveta fudbala, a na medijskom prostoru prisutan je od 2000. godine.